E FINAL

MI KE YAMA AYÓ

Bo por a nota ku último tempu mi no ta skibi mashá riba mi blòg. Pensamentu i sirkumstanshanan ta pone ku mi tin ku para Ban Liber. Nada no a kambia, mi ta e poeta di semper, ku gusta pinta i studia metafísika. Pero blògdó, mi no sa. Momentu ku bo ripará ku bo ta bira muchu insistente, sin hende risibí bo eko, ora a yega pa korekshon. Komo poeta, ora bo ta kuminsá skibi di mas loke bo no ke skibi, muchu komentario, muchu krítika, bo ego ta den wega. Si, ora a yega p’e poeta akí kambia su rumbo. E momentu ku bo ta sinti ku skibimentu riba blòg ta bira un mester, kaminda ya kaba bo tin duda ku hende ta sinta warda riba bo blòg i bo vishon, ta tempu pa stòp. Mihó hinka aun mas tempu den arte. Mi no ta yamá, komo poeta Krioyo, pa ta un dje poko blògdónan na Papiamentu, mi tin ku skohe mi ta kere.

Na dos tres okashon mi a ekspresá mi duda ofer dje blòg akí, ofer di mi mes aserkamentu i esun di otronan pa ku literatura Krioyo komprometí di awe, e rumbo ku mester kue, e visionarionan ku nos komo artista mester ta pa yuda forma nashon. Pa loke ta toka blògmentu; despues di dosshen i piku artíkulo i dos tres esfuero pa hasi un k’e otro bon, mi a yega n’e krusada mes mes. Mi ta 100% komprometé na poesia, n’e gran mundu Krioyo i na Papiamentu, sin e rosea iritante dje instituto ulandes/oksidental riba mi koko. Pero mi no sa ku mi pueblo di awendia ta, ni e trupa di artistanan literario ku ta represent’é, mi no ta kere.

Mi ta bisa un biá mas: nos no ta kla pa esaki i na un banda mi ta haña laf ku mi ta laga e par di otro blògdónan na Papiamentu atras, pero ta un chòis personal i bon pensá. Tráfiko pa mi blòg no ta hopi, komentarionan ta tiki, otro poetanan ta ketu, e entusiasmu di mi mes hendenan no tei, ta tempu pa sigui. Si mi tabata tin tempu, lo m’a purba mas ratu k’e blòg akí. Simplemente bisá; bou dje tipo di sirkumstanshanan asina’kí, ami no tin’é. Podisé ta pasenshi mi falta, mi no sa. Echo ta ku mi no ke sigui blòg pa mi mes, mi no ta kere lo ta e desishon korekto, finalmente mi no ta kere den ego. Tin otro blògnan na Papiamentu ku tin muchu mas sentido pa keda na bida akiriba ku esun di mi.

Mi a pensa un otro manera pa mas literatura na Papiamentu akiriba, di poeta i skritornan Krioyo ku sa unda nan ta bai. Podisé un Blòg mas habrí pa tur por parti nan obra. Aworakí tempu ta bai laga mi i lo mi no por organisá esaki, podisé un otro si. Aparte di blògmentu, arte i otro proyektonan ta yama. Tabata un eksperensha úniko i milagroso, e gana i impulso di kompartí bo idea i speshalmente bo obranan sin kobra niun depchi. Dushi. Dushi i bon kos, pa su bon ‘’internèt’‘ ta keda un milager, un milager i un otro universo!

Humildemente mi ke yama ayó. Danki pa lesa. Den futuro lo mi ta bèk sigur, podisé bou di otro nòmber di artista, ku publikashon i tradukshonnan den revistanan literario internashonal. Pero pa awóraki, riba e manera akí, mi tin ku yama ayó, mi a purba, mi mensahe ta obvio mi ta kere. Por lo pronto Ban Liber lo keda aki komo un testimonio di un blòg Krioyo-Kosmopólito na Papiamentu ku un dia tabata eksistí. Mi ke yama danki na Jermain Ostiana dje tremendo blòg Triunfo di Sablika ku a inspira mi pa mi keda. Sigui les’é, e tin sentido. Tambe na Manuel, e strañeru blògdó ku stima Papiamentu ku su blòg SimanAkí, pa nos tur. Finalmente na Asyla ten Holt, pintor krioyo puru i blògdó yu di Kòrsou ku sa kon duna resistensha. Mi ke kaba ku un ekspreshon di mi mes, di basta aña pasá (na Inglés):

” Taking the work serious? Read poetry well, poets are warriors, our operation is unloosing words from the stiff monomania of how they were put somewhere. On paper I manumit what I think I am, or what you believe you have, into the beauty of nothingness. By means of traversing visionary pathways poets realize one in all self, which is the ultimate truth. So yes, I write Poetry, my work is about the accuracy of our freedom. In the end every genuine poet stands alone, not possessing anything that hinders the infinity of trueness.” 

-Obranan lo keda para por lo pronto. Ayó i Fòrsa Spiritual (Ashé)!

Kaitano Sarah -Mart 2013                                                                                                                                                                                                                                                              kaitanosarah@gmail.com

Hugo Chávez (snp) -Na Ingles

Bista riba Hugo Chávez (1954-2013), e yu di maestronan di skol ku a bira lider visionario di Repúblika Bolivarianu di Venezuela (i Sur-Amérika) den e Progama ”Breaking the Set” di Abby Martin (RUSSIA TODAY-Merka)

INTENSHON LOGRÁ

“No ta na nodi biaha leu pa topa bo mes na otro lugá”-Siertu Yogi

Paradèis blou i püs, di Janet Sanon (Haiti)

”Paradèis blou i püs”, di Janet Sanon (Haiti)

INTENSHON LOGRÁ

Ta e instante den kua mi ta sinti bunitesa
dje paradèis, momentu ku mi no sa lamentá
mi regreso n’e lugá friu akí. Ora sin problema
mi ta bèk na Ulanda, observando e monotonia,
e mundu laf. Si, mi sabi dje friu, e pais plat muhá.
Ma mi ta papia ku mi mes di repente; kana
pa bo gosa, kana pa bo sa dje lago di Nakuru* ‘trobe,
i papia. Finalmente ta un frase so mi ta papia,
kon por laga. Mi ta bisa mi mes, kanando,
pa mi keda ketu aki na ‘’kas’‘. I un kalor ta brasa mi,
i e kietut ku m’a intenshoná ta bira mi mes, e palunan,
e sabananan yená, friu no tei, no mas. Mi ta kana
un lago banda banda, mi ta bebe su airu,
t’e mes mi ta ora di buena boluntat, e shelu blou,
e paranan grandi, e inmensidat, asta Kòrsou.

Kaitano Sarah

*Lago di Nakuru ta un parti di Kenia, un lago grandi ku hopi flamingu, ku wabinan rondó di dje te den shelu ayá, tambe bestianan liber riba sabananan inmenso.

TEMPU SIN FIN

“Dios no ta un paipfeter pa djadumingu so, e ta semper dispuesto.“
-J. Geddes

Hende, adorando hende...

Hende, adorando hende…

TEMPU SIN FIN  -di Rabindranath Tagore

Den bo man, mi Dios, tempu ta, sin fin.
Tin ni un hende kapabel pa konta bo minütnan.

Dia i nochinan ta pasa bai, i eranan ta floria, marchitá meskos ku flor.
Abo so sa kon warda.

Bo siglonan ta sigui otro, ku kada un e flor di mondi ta mas bunita.

Tempu no ta di nos i nos n’ por pèrd’é,
i sin tempu den nos man, pusha ta pusha pa oportunidat .
Muchu pober nos ta, pa por kai lat.

I asina tempu ta pasa bai
mientras tempu mi ta duna na kada ken krepchi ku ta kleim e,
i bo altar ta keda bashí sin tur e ofrendanan, te otro dia.

Na final di dia mi ta pura yen miedu pa bo porta no sera;
haña mi ku mas tempu, di Abo.

Hende adorando e Omnipresente, Dios...

Hende, adorando esun Omnipresente (Dios)

-Tradukshon liber dje poema ta di Kaitano Sarah

BAYENDO DJÁDUMINGU…

Pintura dje poeta Rabindranath Tagore, yamá ''E isla di paranan", den Galeria Nashonal di Arte Moderno na New Delhi

Pintura dje poeta Rabindranath Tagore, yamá ”E isla di paranan”, den Galeria Nashonal di Arte Moderno na New Delhi-

”Si bo yora pasobra solo a sali fo’i bo bida, bo yorá lo prevení bo pa mira e streanan.” -RABINDRANATH TAGORE

Dia no tabatin televishon na India, dia no tabatin zèpmentu tampoko. Obranan di Tagore, sea pintura òf poemanan, mésora ta laga bo realisá ku di bèrdè mes nos ta biba den un tempu ku menos konsiensha i ku mundu, manera mi wela na Suffisant tabata proklamá, ta yegando ”na su fin”. Fin?! Wèl, si bo opservá i eksperenshá e nivel di komprendementu dje alma humano awendia, ekspresá den arte p.e., bo por bin tambaliá.

Si bo pensa kiko sivilisashon i kultura ta nifiká aki na Oropa, sigur na e Ulanda di aworakí, antó bo ta saka bo televishon fo’i kas, meskos ku m’a hasi basta aña pasá. E kos mas ”prèt” ta, ku si mi topa televishon den kas di hende i mi kai sinta pa wak kiko tin, espesialmente pensamentu i imáhennan pa ku nos, hende for di Karibe, kasi nada no a kambia…

E ”tempu final” di mi wela ta dura largu, i ta lógiko; no por kapturá konsiensha humano den bida di un generashon só, ni di dos. Skrituranan ta siña nos ku kada dia di nos ta mil aña pa Dios, saka bo sòm. Hindúnan ta papia ofer dje temporada di Kali Yuga, e temporada di ignoransia, di demoñonan, ku nos ta den. Ku e lo kaba ora flornan lo wòrdu krea den flornan mes, i fruta den frutanan mes. Pensa. No aworakí.

Nos no mester tambaliá, atrobe ta asuntu di vishon i komprenshon, nan dos ta bin ora bo meditá riba obranan grandi, manera obranan di Tagore p.e. Direpente un kandela fuerte lo sende paden, pa paga nunka mas, i kuné infinidat lo rekobrá su mes den bo bida, maské kos ta difisil por ta. Te aki nos por yega k’e mundu akí. Sobrá ta pa despues, pa mas aworó. Èhè, Mama Tera lo konosé otro temporada ku menos ignoransia, ku mentenan mas ayá. Pa komprondé e poeta Tagore! Loké tin skibí akibou ta e esensia di su obranan riba papel:

”No laga mi resa pa mi haña refugio leu for di peligeran,
pero pa mi por ta sin miedu i sosegá ora mi topa nan.
No laga mi roga pa kitamentu di doló no, pero 
pa mi kurason por vense doló.“  -Tagore

Obra akuarela yama ''Ai Maestro" di Tagore, den Galeria Nashonal di Arte Moderno na N. Delhi

Obra akuarela yama ”Ai Maestro” di Tagore, den Galeria Nashonal di Arte Moderno na N. Delhi-

Tagore ku Einstein

Tagore ku Einstein

Rabindranath Tagore (1861 –1941). Tagore a skibi poesia, drama, muzik i tabata pintor tambe. E tabata un poeta bengali i e promé hende di koló pa gana e Premio Nobel pa Literatura (1931). Tagore su poesianan ta spiritual i mágiko. Base di su obranan t’e metafísika for dje Bukinan Veda di India, speshalmente nan final, e asina yamá Upanishads, pero tambe Kabir, un poeta Sufi (islámiko), santu i místiko ku a biba muchu mas promé ku Tagore su tempu na India. Kabir a influenshá Bhakti Yoga, e koriente di Yoga ku ta konsentrá riba nos kurason, stima i sirbi otro (i Dios). Tagore mes a skibi mayoria di su obranan na idioma bengali, mundu no konosé nan mes! El a okupá su mes ku polítika tambe i tabata kontra imperialismo oropeo.

-Kaitano Sarah (Jnana Yoga)

UN OTRO PAIS, di Cassandra Wilson

Dia a habri. Mi kantante di Jazz favorito, bos krioyo flèksibel i ekselente for di Mississippi ta kanta ”another country”, un otro pais. Cassandra Wilson tin un karakter místiko, spiritu mesklá ku kua e ta seya tur su kanshon i interpretashonnan. Si nos por papia di muzik Krioyo di ayariba, anto Wilson for di sur di Merka sigur sa kon habri nos kurason p’e mundu kosmopólito-krioyo di nos aya’fó. Gosa di Cassandra Wilson su arte, pa mi no tin mihó bokalista di Jazz awendia, i ta di dos biá ku mi ta duna atenshon n’e akiriba. Wilson ta presentá loke Jazz kontemporáneo mester ta; awa koriente pa almanan okupá.

SIKOPATIA KOLONIAL -un adaptashon for di Ingles

Fotografia dje atistanan fransesnan  Pierre i Gilles

Fotografia dje artistanan franses Pierre i Gilles

SIKOPATIA KOLONIAL -dediká na Jamaica Kincaid

Mas hende bo ke, pero biaheronan pa niun kaminda lo no keda.
Biaheronan rònt e isla, kontra bientu i olanan e temporada di
Karnaval akí, nabegando laman rònt mi nashon, nan lo no keda.
Biaheronan for di nòrt, establesiendo nan mes den e universo
krioyo akí, kon nan por keda? Paseantenan, ku nan manera
pekuliar den e mundu iresistibel akí, kon nan lo keda? Den
nan mundu komun sin choke, nan mes universo, nan legion
k’e spiritu di aparthèit, aki den esun di nos, nos realidat
ku peso, unda despues di hopi tempu finalmente un meskla
bon kabá a dal pega. Aki, kaminda spiritu ta balia tumba
i den sekretu ta adorá yakumeinchi, ainda, nada menos
nada mas, OK.?! Aki tin bishitantenan riba boto di bela,
rònt mi isla. Nan lo no keda. Nan no gusta nos, nan gusta
nan botonan, i nan ta haña ta bon pa mustra nos kabuya.
Mas hende bo ta bisa, pero wak rònt e tera turístiko akí,
mira laman, kosnan straño, biaheronan pa niun kaminda
nabegando nos laman ku bark’i bela, sin karni pa régenbog,
pa régenbognan ku ta fushoná, sin kurason pa ritmonan veras.
Weta botonan di bela rònt mi isla nèt ora di fiesta, vislumbrá
kriaturanan birando kòrá, separá, skapando riba nan boto
di bela p’e shelunan di Shangri-La, turesten nos ta biba
na nan man, den un mundu band’i nan. Aki bo ke mas
hende bo ta bisa, pero e biaheronan lo no keda. Nos ta
kanta na krioyo, nan ta nabegá nos awanan, nan lo no
keda. Hende pa hende bo ta bisa, pero paseantenan
pa niun kaminda, nan rònt mi isla e temporada akí, nos
tempu, nos temp’i Karnaval, nos tempu di bembe, nan
kontra kultura kontra e andá di bida kontra bientu i ola,
nan kontra hende kontra krioyisashon kontra mas hende
kontra nos grandesa, nan ku ta bin djis pa bot’i bela, nan
ku ke pasa nos bai, ku ke kap nos soñonan na ora di fiesta
rib’e isla akí, manera ta nada, biaheronan den nos mundu
ku nan mes spetakel, no por keda. Nan no tin niun dònder
kunes ku loke nan no tin niun dònder kunes, simplemente
nan no tin kunes, punto. Hende di botonan di bela, na
kolónan tropikal, lo no laga afrikanu kaluroso, multikulti
nan ke yama nos, ku kolónan karnavalesko, penetrá nan
lemanan kontr’i nos, nan no tin niun dònder kunes ku loke
nan no tin niun dònder kunes, nan no tin niun dònder kunes
ku hende si no ta di nan, punto. Ta yama hende payaso
tra’i nan lomba. Bo ta bisa kon ta posibel anto, kon por ta
ku paseantenan biahero, nabegando ku boto rondó di nos
isla, kon por ta ku ora nos fiesta i bista pa nos spiritunan
i nos bai den trans i kanta krioyo, kon por ta ku nèt nan
ku ta hende biahero, sivilisá, ta adorá nan mes sin
kultura i sin koló, un solo mas abou ku nan mes,
mientras nan ta parti dje istoria ku ta sende paga akí.
Bisa mi, kon nan por lucha kontra laman rònt nos isla,
kontentu di nan, sin nan sa ku nos ta aki di bèrdè mes.
Keubo, ta sina ku típikamente nan di nòrt no ta interesá
den nos fashi di sùit? Tene duele di nan, bo ta papia,
pasó sa nan no sa kiko nan ta hasi. Mas hende ta bonbiní,
bo ta bisa. Pero kon nos lo hasi k’e paseantenan ku no ke
mundu, algun di nan ta deklará; kos só nos gusta, nos ta
biaheronan for di nòrt, no lo tene nos mes fiestanan separá,
i nos tin nos mes moda di hasi kos separá, na lugánan chikí
manera esun akí, manera esun di boso. P’esei ami di, no ta
na pas nan ke drenta, basta furioso, i bo ta puntra kon nos
mester stima mientras konstantemente nan ta papia:
Nos manera ta mas santu ku esun di bosnan, mientras
konstantemente nan ta pensa: Laga nos kolonisá di nobo,
establesé efektividat bou di solo, nos mes mundu no pintá
i un universo strukturá ta mihó, ta nan ta papia, semper
nos lo krusa laman riba bark’i bela, nan ta bisa, ku mas
di nan mas libertat lo reina. Nan ta bisa ku nos islanan
konosé libertat pasó nan a lanta nos. Kon nos por stima
ora nan papia ku ta di biahe nan ta, ku nan ta bini pa siña
nos kon i tuma numa i bai. Kon? Nan lo no keda pa largu
tempu, separá mané nan so, nan ta hisa nan mes na laira
mas ayá for di nos, difísilmente nan lo keda, nan ta biba
riba boto ora nos ta balia den kaya, nan ta blo drei rònt
di nos lugá na ora dje festa krioyo. Zèildónan ku ta bin
pasa dushi, rònt i rònt, ta bisa ku nan no gusta nos boroto,
ta nan ta papia, nan ta paga pa keda un ratu, kiermen
nan tin e derechi pa zèil nan tempu bai, nan ta traha duru,
nan ta tehi di nos boroto, nan ta bisa. Ora di mula Matilda,
por ta nan por tolerá. Nada no a kambia no, mi ta kalkulá
manera semper kosnan ta. Kiko den nan a kambia, serio,
pa nos kiko a kambia bèrdaderamente. Pues, nos ta bisa
‘welkom’ na esnan ku ta bin hür boto di bela, nos ta bis’é
den idioma di nan tata, nos ta hasa ko’i tata pa nan, nos
ta alabá kas di nan tata, dilanti nan. Nos lo no para nan
nunka ora nan yama nos sokete na nos tera, ora ku nos
ta payaso tra’i nos lomba, nos ta balia den kaya banda
règt, na nos mes nos yamada. Nos no ta tribi kuestioná
nan regata, nada di nan, nos no tin e outoridat ei. Ta
solamente na malekon nos ta pasa band’i nan, mientras
nos ta plakiando nos diosnan, pasó nan for di nòrt ta bini
únikamente pa zèilmentu, nan no ta eksistí pasó den nan
mundu riba nos isla nos no ta eksistí. Simplemente nos
no t’aki. I bou di nos vestuarionan nos alma ta ulseroso,
mientras nos ta kana pasa nan. Esaki ta un ban topa otro,
un Karnaval den un Karnaval, parse eterno, nos no tin
e outoridat pa papia i para maldat kastiso. Biaheronan
for di nòrt, pa djis un ratu nan ta biba bou di nos, plaka
den nan saku i nan por bai bin numa ora nan ta haña
ta bon. Den nos nashon krioyo nan manera di hasi kos
ta bon pa tur, ki bo ta papia?! Asina nan ta nabegá ku
boto di bela, nos awanan, kaminda nos ta purba pa tin
pia riba tera, pa ta un nashon. No yama esaki aparthèit
no, laga esei pa mi. No yama nada Krioyo no, sin aparthèit
mi sa ku mi por! Yama e kos akí libertat pa esnan ku ta
biba tra’i muraya den nan paradèis, si bo tribi yama
e kos akí libertat. Kòrsou ta pa tur hende, asta pa hende
anti hende ku ta ankra pa un ratu riba e pais mesklá akí.
Papia duru, papia kla, malesa di biaheronan lo mi yama
e kos akí, sikopatia kolonial kontra di bientu i olanan
di nos tempu, kontra dje kurason di krioyidat. Kòrsou
ta pa tur, pa rekòrdá kara dje Amérikanan, nos ku ta
huntu mará di tur kaminda, Kòrsou ta pa tur ku ta tira
piedra kontra murayanan di strategia, esun dje kultura
separá, ku nos ta altamente apresiá. Esaki ta nos tempu
di Karnaval i bo ta bisa nos mester di turistanan, Kòrsou
ta pa tur. Bo ta bisa nos mester di nan, e gèng separá,
e turista siertu rasista. Kòrsou ta pa tur, bo ke papia.
Despues di tantu añanan kolonial, awó ku papiamentu
a bira idioma Krioyo bon di stèk, awó ku nos tin mas
k’e zèildónan djaleu, bisa mas direkshon ku mas don,
i sabiduria, i tesoronan den e tèmpel. Awó k’e zèildónan
ta bin akí ku pasashi barata, i nan ta keda bin, pa bende
nan spit riba tur, awó ku nan ta sinti nan mes priviligiá
asta, awó ku nan kaminda parse e kaminda p’e “Dutch
Caribbean“, awó ku nos ta puntra nada no, awó! Kos
lo kambia. Asina’ki lo no keda! E sieguedat di esnan
for dje parti nòrt di Ulanda lo pone un pais karibense
riba pia. E síndrome di separashon akí, tur e trepmentu
di ego oropeo riba olanan rondó di nos isla, durante
e temporada di aña den kua nos ta tur huntu, tur ten,
ora nos tur huntu ta selebrá Dios bistí na paganu, den
un Karnaval kongoatlétiko, e temporada di nos akí,
dje renasementu krioyo, temporada di union. Wak e kos
ku ta pasa riba olanan singular awó, stañerunan bayendo
laman, nan festividat tené religiosamente ora ritmo dje
isla por unifiká nos nashon di tur koló, esaki yama sikopatia
ulandes. Grandi ku chikí, riku, pober, gordo, flaku, dunadó
i tumadó i e katóliko, e bailarina di barika ku e hasidó
di brua, i esnan ku ta bati saka plaka, pretu i blanku i
blanku ku pretu, meskos ku den Nicolás su Sóngoro
cosongo, maske ta un biá nos tur ta huntu, i chinonan
i e kukinan maron, i esnan yamá brownies, stiktamente
ulandes kriá. I Libanesnan, i zòmbinan ku chèiba sólido
na man, i Haitianunan den poder dje Priye Ginen, nos
Orashon Áfrikanu. Nos tur ta bini huntu mientras otro
hende ta zèilu riba laman rònt nos isla kada bes, yama nos
porko orgiástiko. Nan ku no tin kunes k’e baile i e ritmo
i orashon i e kurason, i e pueblo, nan ku no ta ni interesá
kon, durante paradanan krioyo di Karnaval, nos ta preservá
union, nan ku ta zèilu rondó di nos, hasiendo nan mes kos.
Biaheronan turístiko pa niun kaminda, riba laman rònt
mi isla, nan ta menospresía abo ku mi, odia nos kantika
òf nan no ta sinti nada mes. Mientras nos ta bisa ku di
siertu hende nos ke mas. Nan mes ta papia pa nan mes:
Libertat nos tin den nos awanan tropikal, un biá mas.
Aki n’e lugá chikí di nos, kaminda hende di origen ulandes
desafortunadamente mester dil ku ‘nan’. No kansa bo kabes
ku afrikanunan, bin n’e lugá di bo mes, bin e paradèis di nos
mes ainda, zèilu nabegá den bo mes awa kayente, mientras
pretunan ta balia den kaya. ? Nos mester mas di nan bo di.
Dushi, t’aki nos sa ku bèrdat sa pika, tòg? Kos lo bòltu pronto.
Nan lo tin ku skombra nan mes poko, ta p’esei nan lo no keda.

-e poema ku su adaptashon na Krioyo ta di Kaitano Sarah

Yakumèinchi ta un miembro dje tribu di protestantnan blanku for di tempu kolonial riba e isla di Kòrsou. Shangri-La ta nifiká utopia, paraiso riba tera, ta un baye imaginativo den e novela antiguo di James Hilton. Fete ta un bembe, fiesta, festival, selebrashon. For di franses di antes, e palabra ta wordu basta uzá den nos Karibe, sigur durante e temporada di Kanaval. Krioyo ta mi idioma. Krioyo tambe ta nos kultura, un meskla potente manera semper mi sa bisa. Priye Ginen òf Orashon Afrikanu ta wòrdu kantá na Kwèyol, e idioma di Haiti. Laga e Priye Ginen zona na kuminsamentu di nos seremonianan Vudú! I Nicolás ta Nicolás Guillén di Kuba, e gran poeta krioyo ku a skibi entre otro e tomo Sóngoro cosongo.